Novosti > Savezništvo u kulturi

Objavljeno: 19-Aug-2017

Savezništvo u kulturi

Kontakt

Muzički program Grada teatra upriličio je svojoj publici još jedno izvanredno veče - koncert Predraga Jankovića (harmonika) i Mirana Begića (violina). Duo ovih poznatih muzičara u crkvi Santa Marija predstavio se jednim, kod ljubitelja klasične muzike vrlo popularnim programom. Izveli su Albinonijev “Adađo”, Šnitkeovu “Svitu u starom Stilu”, Hercigonjinu “Pjesmu”, Vivaldijevu “Zimu” (iz djela “Četiri godišnja doba”). Imali smo priliku da čujemo i djelo “Asturijas” čuvenog španskog kompozitora s početka XX vijeka Isaka Albeniza, za koju su Begić i Janković napisali svoju obradu i aranžman, kao i tango kompoziciju “Pour una Cabesa”, jednu od najpoznatijih u svijetu, slavnog francuskog baritona i kompozitora Karlosa Gardela. Begić i Janković ispraćeni su burnim aplauzima, a za “bis” su izabrali svoju obradu stare crnogorske pjesme “Još ne sviće rujna zora”.

“Koncert u ovom izuzetnom prostoru, kakav je crkva Santa Marija, bio veliko zadovoljstvo i za nas, kao i nadam se za publiku, koja nas je pažljivio slušala, pratila I dala nam neki sojećaj topline – kaže Begić. - Mi smo kompoziciju “Još ne sviće rujna zora”, recimo, prvi put izveli kada je na Muzičku akademiju na Cetinju došla žena princa Čarlsa, Kamila. Bila je oduševljena, koliko i engleski ambasador u Crnoj Gori, i rekli su nam da takvu vrstu djela jednog dana mogu da reprezentuju i u Engleskoj. Svirali smo i “Pjesmu” Nikole Hercigonje iz oratorijuma “Gorski vijenac”, a spremamo se da na narednim koncertima izvodimo i kompozicije Bora Tamindžića u obradi klasične muzike, koji je apsolutno autentični predstavnik crnogorskog etno nasljeđa. Mislim da je u ovakvom ansamblu, harominika violina, neophodno imati takvu vrstu repertoara. Moramo da čuvamo ono što je naše muzičko nasljeđe, naša tradicija, i da je predstavljamo što više, jer ako mi to ne radimo, plašim se da će otići u jedan prostor gdje će biti daleko manje značajna.

Sam duo harmonika i viliona malo je neubičajen u klasičnoj muzici.

“Počeli smo da nastupamo nedavno, na Gradu teatru je bio naš treći kconcert u ovom sastavu. Ne mogu reći da nisam imao blagu skepsu kad smo počinjali, zbog jedne prilično različite boje i kolorita harmonike i violine, međutim, dobrom intonacijom ovi instutmenti dobijaju zajedničku boju koja zvuči izuzetno. Čuo sam reakciju publike u crkvi Santa Marija, kao i našeg kolege Miše Bereznjickog, koji je oduševljen ovom kombinacijom harmonike i viline”, izjavio je Begić, kome je poslije večeri Mocartove muzike, kada je svirao sa Simfonijskim orkestrom MA Cetinje,  koncert u crkvi Santa Marija bio drugi nastup ovog ljeta na budvanskom festivalu.  

Ovogodišnji Muzički program Grada teatra je i četvrta saradnja festivala sa MA na Cetinju, na kojoj je Begić donedavno bio dekan, i sa festivalom “Esspresivom” koji vodi kao umjetnički direktor.

“Toliko je važna ta saradnja, da sve one naše “pizme” i slične okolnosti, naravno, ne govorim o nama, nego o ukupnoj situaciji u kulturi, ne mogu da nam se dese ako smo zajedno. Mislim da je Crna Gora dovoljno mala da može sebi da priušti da se ovdje napravi jedna vrsta konferedracije fetsivala. Niko, dakle, tu ne mora da bude predsjednik, niti premijer, ali neka vrsta savezništa bi nam pomogla da lakše branimo interes kulture i umjetnosti. U razgovoru sa maestrom Vladimirom Viardoom, kad sam ga pitao šta on misli o festivalima u Crnoj Gori, rekao mi je da baš ti mali festivali, Budva je, naravno, u ukupnim programima mnogo veći festival od “Esspresiva”, ali je u muzičkom segmentu gotovo ista, brane kulturu. On je bio na velikim festivalima, svirao je u Karnegi Holu, u velikim svjetskim salama, u kojima je, kako je rekao, vidio puno ljudi koji dođu na koncert praznih očiju. Oni dođu samo da bi ispoštovali neku konvenciju, a ovdje dolaze iskreni ljubitelji klasilčne muzike. U crkvi Santa Marija, nikada nisam vidio ljude praznih očiju, susretao sam samo one koji iskreno žele da čuju klasičnu muziku, i što je najvažnije, koji žele u sebi nešto da promjene. Mislim da je to posao umjetnosti i nas umjetnika, zato je naša odgovornost velika, pripada nam. I ova višegodišnja saradnja sa Gradom teatrom, za koju se nadam da ćemo je nastaviti, može biti samo pokazetelj drugioma da zajednički možemo da imamo i bolje programe, i više publike, i veću pažnju medija. Mislim da je to poenta onoga što radimo”.

O situaciji u crnogorskoj kulturi Begić kaže da može da govori samo u domenu svoje profesije:

“Mislim da je stanje u kulturi onakvo koliko se mi potrudimo. Nisam od onih koji čekaju da sistem rješi stvari, vjerujem da smo sistem svi mi - sistem su moji studenti, kvarteti u kojima sviraju, dogovori za njihoive koncerte, i stalno ih učim da moraju da grabe i da se bore. Uporedivši 1991, kada sam ja upisao akademiju, i ovu godinu, mislim da ima sve više prostora da se mladi muzičari predstave, i da stvari polako idu nabolje. Mi uvijek patimo od nekih velikih dostignuća, velikih planova i projekata, i to nas malo koči. Ali, ono što takođe primjećujem  to je da naši studenti, kao i neki profesionalci, više ne biraju prostor ni sredstvo da se predstave nekom običnom građaninu u prolazu, na koncertu, u haustoru… Time kultura polako osvaja i prostor da ozdravi ovo društvo, i to je naš jedini spas. Jer, ono što nam od 90-tih godina serviraju kao popularnu muziku, to je jedna apsolutno genocidna pojava. Nije dovoljno reći da je to zastrašujuće, nego je pravi termin genocid, i to ne, daleko bilo kao što je bio genocide u Srebrenici i na nekim drugim mjestima, nego je ovo genocid nad čitavim generacijama, i možemo samo da zamislimo kako će to da nam se obije o glavu. A muzika koju slušamo otkriva ko smo, zapravo, mi. Želim da vjerujem da će putem poreza, nameta, inspekcijske kontrole I nekih drugih načina, država uspjeti da ove naše “krotitelje kobri” koji nas okupraju tom muzikom uspjeti nekako da dozovu pameti, kao što se to radi u uređenim društvima – neka plate specijalni porez, taksu, pa ćemo vidjeti šta će biti. U onoj staroj, velikoj Jugoslaviji, “Bjelo dugme” je, recimo, plaćalo tantijeme za ploču jedan dinar, a Lepa Brena sedam dinara. Njena popularnost zbog toga nije bila manja, ali je novac od tantijema takvih pjevača odlazio u fond za kultur. Ne znam zašto tako ne bi bilo i danas. Budžet za kulturu se sve više smanjuje, umjesto da država napuni svoju kasu naplaćivanjem poreza od onih koji kulturu uništavaju. I to je laka matematika.

Donedavno dekan na MA na Cetinju, gdje je završio drugi mandat na toj funkciji, Begić se sada vraća svojoj umjetnosti i karijeri.

“Ja sam violinista, nisam menadžer, a dekanski posao je prije svega menadžerski generalno, iako i tu ima nekih umjetničkih zahvata, inicijativa, ali malo. Ja sam, recimo, 2011. godinu, kada sam prvi put postao dekan, počeo sa nekih četrdeset – pedeset koncerata godišnje. Šestu godinu dekanskog mandata završio sam sa četiri koncerta. Zadovoljan sam, naravno, zbog nekih lijepih stvari koje sam uradio na akademiji - neka djeca su stasala ovdje i u inostranstvu, kompletno smo sredili sve klavire donacijom jedne švedske fondacije, obnovili smo zgradu, a sada je vrijeme da se vratim svom instrument i svojoj umjetnosti”, ističe Begić.           

R. Baković              

18.08. - DAN

13-Sep-2017
Preko 10.000 ljudi vidjelo 36 programa

12-Sep-2017
Konferencija za novinare povodom zatvaranja 31. festivala „Grad teatar“

25-Aug-2017
Ljepota koja je duboko utkana u materiju

22-Aug-2017
Izložba "Ćutanje kamena" u Budvi: Oslobađanje zarobljene forme

19-Aug-2017
Kameni zapisi ljudi

19-Aug-2017
Savezništvo u kulturi

18-Aug-2017
Riječi i slike kao zapisi u kamenu

18-Aug-2017
Koncertni spektakl za završetak Muzičkog programa Grad teatra

18-Aug-2017
Pisati na stranom jeziku je kao da tumaraš po mraku

16-Aug-2017
Bekim Sejranović zatvorio Trg pjesnika u Budvi

16-Aug-2017
Glembajevi su priča našeg doba

14-Aug-2017
Hronika Budva Grad teatra

14-Aug-2017
Kultura uvijek preživi, a politika ne preživi

14-Aug-2017
Premijerom “Glembajevih” u Dubrovniku Grad teatar zvaršio svoj Dramski program

13-Aug-2017
Ogledala društva u tranziciji

13-Aug-2017
Spektakl o Krležinim junacima naših dana

13-Aug-2017
Budvani na predstavi Gospoda Glembajevi u Dubrovniku

10-Aug-2017
Priča koja nas je duboko uzdrmala

10-Aug-2017
Umjesto klasične promocije savremeni dijalog s povodom

10-Aug-2017
Srbija, Crna Gora i Hrvatska imaju iste kriminalne politike

9-Aug-2017
OBAVJEŠTENJE

9-Aug-2017
Ovo je vrijeme sa previše uglova posmatranja

7-Aug-2017
Kosmos sa svim svojim čudima

7-Aug-2017
Uvijek dajemo novo čitanje

4-Aug-2017
Puno razotkrivanje travestiranih identiteta

3-Aug-2017
Obavještenje povodom održavanja predstave “Gospoda Glembajevi” na 31. festivalu “Grad teatar”

3-Aug-2017
Mislim da je zazvučao Šekspir prošle večeri u Budvi

3-Aug-2017
Ovacije za maestra Ljubimova

2-Aug-2017
O devastiranim ljudima i gradovima

1-Aug-2017
Kvazipobunjeno društvo i travestija

30-Jul-2017
Njegoš je bio moralni idealista, mudrac i prorok

28-Jul-2017
Gdje je mjesto pojedinca u totalitarnom svijetu

27-Jul-2017
U Budvi sam, u kući ujaka, otkrivao slikarstvo i džez

27-Jul-2017
Predstava "Sloboda je najskuplja kapitalistička reč" izvedena pred brojnom budvanskom publikom

27-Jul-2017
Eros, krv i svetost kroz likove biblijskih žena

25-Jul-2017
Genijalni Mocart i domaći virtuozi

24-Jul-2017
Gorki put svih Prometeja naših dana

23-Jul-2017
Pisanje, bijeg od običnog života i njegove banalnosti

22-Jul-2017
I Prometej naših dana mora da strada

20-Jul-2017
Smijeh nas liječi od užasa koji živimo

20-Jul-2017
Sapfo i Njegoša spaja antički fenomen

19-Jul-2017
Na Trgu gostuje Ivana Dimić

18-Jul-2017
Koncert za pamćenje i privilegija za publiku

18-Jul-2017
Exit teatar iz Zagreba gostuje sa predstavom “Balon”

17-Jul-2017
Promocija knjige

14-Jul-2017
Linije bjekstva u razodjenutom svijetu

13-Jul-2017
Poezija ne smije da bude u trendu

13-Jul-2017
Njegoš - pjesnik veličanstvene lične elegije

12-Jul-2017
Izložba

11-Jul-2017
Sonata ponovila uspjeh u Budvi

NAPOMENA: “Grad teatar” ima isključivo pravo izmjene programa ili učesnika navedenih u programu, tj. otkaza nastupa pravnim ili fizičkim licima sa kojima nije zaključen pisani ugovor do dana nastupa.