Novosti > Spektakl o Krležinim junacima naših dana

Objavljeno: 13-Aug-2017

Spektakl o Krležinim junacima naših dana

About Us

Grad teatar omogućio je svojoj publici da u velelepnoj dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji vidi izvođenje nove produkcije Dubrovačkih ljetnjih igara, kultnu dramu Miroslava Krleže „Gospoda Glembajevi“, u adaptaciji i režiji Zlatka Svibena.

Autobuse koji su vozili budvansku publiku, granična hrvatska policija propustila je da prođu ispred beskrajne kolone automobila, a na Debelom brijegu sačekali su ih predstavnici dubrovačkog festivala.

„Glembajevi“ u novom čitanju Zlatka Svibena igrani su pet puta na Dubrovačkim ljetnjim igrama, a preksinoć je završeno njihovo ovogodišnje prikazivanje u Dubrovniku.

Krležina priča o Glembajevima, ljudima koji su u šizofrenoj zbilji postali pomaknuti od stvarnosti, zatočenicima vlastite svijesti i savjesti, ubicama, varalicama, lopovima i manipulantima, počinje u Atrijumu Umjetničke galerije. Iz Atrijuma, gdje se upoznaje sa Krležinim junacima, publika lagano kreće stepeništem, gdje je dočekuje hor „mrtvih duša“, koji pjeva stihove „Smrt, to je čaša sna, smrt, to je gorak ukus maka“ (songovi koji se čuju tokom cijele predstave dodatno aktuelizuju Svibenovu adaptaciju), a ovaj svojevrsni pozorišni spektakl nastavlja se u fantastičnoj scenografiji na terasi Umjetničke galerije, gdje su na kamenom zidu smješteni i portreti Glembajevih. U gotovo četvorosatnoj drami u tri čina, Svibenov „lajt motiv“ Glembajevih ipak nije socijalna sfera, jer on jednako fokusira i fenomene o ženi, smrti, kojim se i Krleža bavio u svom djelu.

Mitsko mjesto

Za Predraga Ejdusa, koga budvanska publika poznaje po sjajnim ostvarenjima iz festivalskih produkcija i gostujućih predstava, angažman na Dubrovačkim ljetnjim igrama bio je veliko iznenađenje.

“Poznavao sam Svibena i sarađivao sam s njim prije petnaestak godina u Beogradu, ali ni u primisli nijesam očekivao njegov poziv. Sve je došlo odjednom. Ja sam jako volio lik Ignjata Glembaja, igrao sam ga pet godina, ali nisam mogao da zamislim da bih mogao ponovo da ga igram, i to u Dubrovniku. Posebno mi je drago kako je publika reagovala na „Glembajeve“ u ovih pet premijernih večeri. Sam rad na predstavi je bio izvanredan, osim Anje Šovagović nisam poznavao druge glumce, ali smo se vrlo brzo upoznali, ušli u korak, i divno sarađivali. Mislim da sam u ovoj predstavi napravio jednog malo drugačijeg Ignjata Glembaja, zahvaljujući prije svega Svibenovim idejama, ali u osnovi je to taj lik, samo sa drugim nijansama. Ovaj prostor u Umjetničkoj galeriji je jako inspirativan, iako tehnički komplikovan, ali Dubrovnik je za glumce mitsko mjesto”, istakao je Ejdus.

Anja Šovagović-Despot, pored činjenice da je uloga barunice Kasteli-Glembaj, san svake glumice i da su je u istoriji igrale odista glumačke ikone na ovom prostoru, ističe i to da je Predrag Ejdus igrao sa njenim ocem, Filipom Šovagovićem, i da je i ona sada imala privilegiju da bude njegova partnerka, ali i da postanu prijatelji:

“Jako smo se zbližili tokom rada na predstavi, pili smo jutarnju kafu, prelistavali novine, komentarisali događaje, razgovarali o likovima koje igramo, gdje mi je gospodin Ejdus svojim savjetima bio dragocjen, tako da je to bila i prilika za sjajno druženje”, kazala je Šovagović-Despot.

Novo razumijevanje

Za Mija Jurišića, glumca splitskog HNK, uloga Leonea Glembaja je prva dramska premijera na Dubrovačkim ljetnim igrama, a na premijeri je dobio najveći apalauz publike.

“Susreo sam se s Krležom samo na prijemnom na Akademiji, što je bilo daleko ispod mog shvatanja lika i djela tog čovjeka. Za razumijevanje Krleže tek sam sada dospio u neke godine kada mogu malo pronicavije obuhvatiti što taj čovjek piše i o čemu govori. Činjenica je da su Leonea igrali mnogi glumci koji su ostavili velik trag u kulturi ovog prostora, pa ući u te „cipele“ nije bilo lako. Na početku sam bio dosta uplašen- Leone, kojeg zovu i hrvatskim Hamletom, ima toliko rukavaca da, za koji god se odlučite, ne možete fulati. Možete ga igrati agresivno, povučeno, intelektualno, superiorno, brzo, sporo…. Posebno mi je drago što mog oca, Ignjata Glembaja igra Predrag Ejdus, i što sam mogao stati na scenu zajedno s njim”, rekao je Jurišić, ističući da je veoma obradovan dolaskom budvanske publike u Dubrovnik.

Primjer kulturne saradnje

Za Zlatka Svibena, kako je izjavio poslije izvođenja predstave, dolazak publike Grada teatra koja je ispunila više od polovine gledališta, predstavlja najbolji dokaz da kulturna saradnja na ovim prostorima i saradnja dva bliska ljetnja festivala treba da se nastavi.

“Mnogo mi je drago što su gledaoci iz Budve premijerno ipak vidjeli „Glembajeve“. Mi smo planirali da gostujemo na Gradu teatru u okviru Dramskog programa, ali zbog scene koja je tehnički isuviše zahtjevna i ne bi tako brzo mogla da se prilagodi Budvi, došli smo do zajedničkog zaključka da je mnogo lakše da publika dođe u Dubrovnik. Raduje me što je naš dogovor realizovan na obostrano zadovoljstvo, pogotovo sam srećan kako su budvanski gledaoci reagovali. Očito je da je to publika koju je Grad teatar iškolovao tokom decenija svog trajanja, jer „Glembajevi“ nijesu lako štivo i laka predstava”, kazao je Sviben.

12.08. - Pobjeda

14-Aug-2018
Na srpskoj književnoj sceni su faraoni i karteli

14-Aug-2018
Lutka i arhetip

14-Aug-2018
Ništa kod Vučića nije fascinatno da zasluži scenu

13-Aug-2018
Studija od izuzetnog značaja za pozorišnu umjetnost regiona

13-Aug-2018
Društvo banalizuje klasike

12-Aug-2018
Opseg emocija skratili smo na najmanji broj

12-Aug-2018
Autentično i impulsivno čitanje Lorkine poezije

11-Aug-2018
Premijera „Krvavih svadbi“ ispraćena ovacijama

9-Aug-2018
Autentično i impulsivno čitanje Lorkine poezije

9-Aug-2018
Impulsivna predstava koja pripada Mediteranu

9-Aug-2018
Večeras predstava kakvu Grad teatar zaslužuje

8-Aug-2018
Klasika nije i ne može biti dogma

7-Aug-2018
Svaki čovjek može da bude glumac, ali pitanje je ko je pravi umjetnik

7-Aug-2018
Živim svoj lični feminizam

7-Aug-2018
Veliki, plemeniti gospodin pozorišta

6-Aug-2018
Spomenik crnogorskom pozorištu

6-Aug-2018
Glupost je postal instrument vladanja

3-Aug-2018
Priča o sistemu i stradanju pojedinca

2-Aug-2018
Glas žena iz manjih sredina

1-Aug-2018
Zašto se vječno smijemo Nušiću

1-Aug-2018
Đorđo Sladoje predstavio novu zbirku poezije na Trgu pjesnika u Budvi

30-Jul-2018
Istina nikada nije nova, samo je nov način na koji se priča

27-Jul-2018
Svaka generacija mora ponovo reći šta je istina

27-Jul-2018
Mediteran u djelima crnogorskih slikara

26-Jul-2018
Andrić nam je, kao Hrist, svima oprao noge

24-Jul-2018
Da biste znali kuda idete, morate da imate elitu

24-Jul-2018
Dvoržak za ekstazu publike

23-Jul-2018
Mitologija nije nego vidljiva, odnosno nevidljiva estetika

22-Jul-2018
Šekspir u parodiji ovoga vremena

22-Jul-2018
Treba čitati da bismo živjeli

20-Jul-2018
Ikona – umjetnost ili religija

19-Jul-2018
Grabarić: Sami smo stvorili šizofreni svijet

17-Jul-2018
Najdžel Kenedi: Svijet je izgubio empatiju

17-Jul-2018
Spektakularna satira o nama, vlasti, Evropi

15-Jul-2018
Spektakl Najdžela Kenedija ispred Starog grada

15-Jul-2018
Furiozna komedija o političkoj manipulaciji

13-Jul-2018
Nismo dorasli za demokratiju

11-Jul-2018
"Evgenije Onjegin" ispraćen ovacijama u Budvi

10-Jul-2018
OBAVJEŠTENJE - Rezervisane ulaznice Grada teatra

9-Jul-2018
Pohlepe I licemjerje naših dana

6-Jul-2018
Ikona i likovna dekonstrukcija

5-Jul-2018
Otvoren likovni program 32. festivala Grad teatar Budva

4-Jul-2018
"DAJEM REČ TEATRU" Dragan Mićanović u Budvi otvorio festival Grad teatar

2-Jul-2018
Potvrde za dolazak na svečano otvaranje 32. festivala primamo do 13:00h

30-Jun-2018
Grad teatar otvara „Romeo i Julija“

29-Jun-2018
Obavještenje - cijena ulaznica

30-May-2018
Održan Kick off sastanak projekta ”TOURNEE – Pozorišta za razvoj turizma u Evropi” 24.-25.maja u Fieru, Albanija

30-Apr-2018
Najava preliminarnog programa XXXII festivala Grad teatar

30-Apr-2018
Konferencija za novinare povodom predstavljanja preliminarnog programa XXXII festivala „Grad teatar“

24-Apr-2018
21.04. u 20h "Sudnji dan" u Crvenoj komuni

NAPOMENA: “Grad teatar” ima isključivo pravo izmjene programa ili učesnika navedenih u programu, tj. otkaza nastupa pravnim ili fizičkim licima sa kojima nije zaključen pisani ugovor do dana nastupa.